Teleskopi

Galileov teleskop

Prvi čovjek koji je teleskop upotrijebio u astronomske svrhe bio je Galileo Galilei 1609-te godine. Na slici lijevo vidimo njegova dva refraktora. Bili su promjera 30tak mm, i za današnje pojmove, optički jako loši, da ne kažem očajni. No ipak, s njima je Gallilei otkrio 4 velika Jupiterova mjeseca, i shvatio da se sva nebeska tijela ne gibaju oko Zemlje kako se tada smatralo. Otkrio je kratere na Mjesecu, vidio Saturnove prstenove, iako  je njegov teleskop bio preslab da ih razluči...

Galileo je svoje teleskope i sam izrađivao, tako da je on praktički prvi ATM-ovac

(atm = amateur telescope making ili amaterska izrada teleskopa)

Prekretnica je nastala  kada  je Sir Isaac Newton konstruirao prvi teleskop s zrcalima umjesto s lećama. Ovo je omogucilo izradu puno većih teleskopa. I dan danas, Newtonian teleskop je i dalje najpopularniji tip među astronomima amaterima.

Astronomi su i onda željeli sve veće i veće teleskope, isto kao i danas :) Na slici desno je teleskop Williama Herschela promjera 120 cm
Herschelov teleskop

Teleskopi Gallilea Galileia

Teleskop Williama Herschela

Baretic scope
<---     Ovo je najstariji poznati primjer amaterske izrade teleskopa u Hrvata.

Izrađen je 1941, po knjizi Alberta Ingalisa "Amateur telescope making" Izradio ga je gosp. Mirko Baretić sa otoka Suska

Promjer primarnog zrcala je 178 mm, kao sekundarno zrcalo sluzila je prizma iz odbačenog dalekozora, isto kao i okular. Kao sto se vidi na slici... dizajn je prilicno radikalan s otvorenim tubusom i drvenom alt az montazom.

Po riječima graditelja u pismu Albertu Ingallisu, teleskop je odlično funkcionirao.

Izgubio mu se svaki trag u ratu, kada je otok Susak bio pod okupacijom Talijanske vojske
Izvor:"Bareticscope", "Amateur astronomer CD" , izdanje Scientific American 2002.

Newtonov teleskop

Teleskop Mirka Baretića

Prvi Newtonian teleskop


Osnove principa rada teleskopa


Primarna funkcija teleskopa je da skuplja svjetlost, a ne da "povećava" kao što početnici često misle. Količina svjetla koju će teleskop skupiti direktno ovisi o promjeru zrcala ili objektiva.O tome ovisi što se moze, i koliko dobro vidjeti s njim. Svaki teleskop može povećavati više ili manje, to ovisi o okularu koji se koristi. No, povečanje ima ograničenja.
Minimalno povečanje zadano je promjerom zjenice oka, koja kod mladog čovjeka iznosi oko 7 mm, a ako ste stariji od 40 taj promjer se smanjuje. Maksimalno povećanje ograničeno je fizičkim svojstvima objektiva-zrcala te veličinom osjetilnih stanica u oku. U praksi, maksimalno povećanje iznosi 2 x promjera teleskopa, npr teleskop od 100 mm funkcionirat će dobro do povećanja od 200 x . Ako vidite u robnoj kući mali teleskop promjera 50 mm na kojem piše "POVEĆAVA 675x" ne vjerujte, jer to je čista marketinška laž. I za njega važi "promjer x2" i to pod uvjetom da je kvalitetno napravljen, a najčešće nije.

Vodič za kupovanje teleskopa

Teleskopi se dijele u 3 glavne skupine:

Refraktori

Refraktori skupljaju svjetlost pomocu leće koja se nalazi na početku tubusa (cijevi) te ju koncentriraju na kraju cijevi gdje se nalazi okular.

Dvije glavne skupine refraktora su akromati (objektiv s 2 elementa) i apokromati (višeelementni objektivi napravljeni od egzotičnih vrsta stakala) Apokromati su izuzetno skupi no zato daju najkvalitetniju moguću sliku po jedinici promjera teleskopa. Apokromate najčešće nabavljaju napredni (i jako bogati) astronomi amateri koji se bave astrofotografijom
Reflektori


Reflektori skupljaju svjetlost pomocu zakrivljenog zrcala koje se nalazi na dnu tubusa, svjetlost se odbija nazad prema otvoru tubusa, tu snop svjetla presjeca manje elipticno zrcalo (sekundarno) te ga skrece izvan tubusa u okular.

Ovaj tip reflektora naziva se Newtonian.
Početnike često zbunjuje što se na ovom teleskopu okular nalazi na početku cijevi, a ne na kraju, kao kod svih ostalih teleskopa.

Newtonian ima najbolji odnos cijena-performanse od svih teleskopa pa je zato najpopularniji bilo kao kupljen, ili napravljen u samogradnji
Da bi reflektorski teleskop mogao dobro funkcionirati, mora biti dobro kolimiran (podešene optičke osi zrcala )



Katadiopteri

Katadiopteri skupljaju svjetlost pomocu zrcala i leća.Svjetlost ulazi u tubus , prolazi kroz leću (korektor), ide na zrcalo na dnu tubusa, vraća se na sekundarno zrcalo koje se nalazi na samoj ulaznoj leci.... te kao uski snop prolazi kroz rupu na sredini primarnog zrcala u okular. Glavna prednost ovih teleskopa je kompaktnost uz visoku kvalitetu slike.
Teleskop na slici je Schmidt-Cassegrain tipa, od katadioptera jos su česti Maskutov-Cassegrain i Maskutov Newtonian.

Veliki, višemetarski profesionalni teleskopi također su (najčešće) Cassegrainovog tipa (primarno zrcalo s rupom u sredini za prolaz svjetlosnog snopa) no nisu katadiopteri, jer nemaju korektivnu leću

Sto je F broj teleskopa? F4? F12?

Ukratko... omjer zarisne duljine i promjera objektiva odnosno zrcala.
Primjer: teleskop promjera 150 mm i zarisne duljine 1200 mm je F8. Zasto?

Zato jer je 1200/150=8

Da li je bolje F5 ili F10?

Ovisi o primjeni. Ako zelimo teleskop optimalan za promatranje na velikim povecanjima... recimo planeti,
dvostruke zvijezde i slicno... odabrat cemo onoga s
velikim F brojem.

Prednosti:
Velika zarisna duljina... mozemo s okularima vecih zarisnih duljina dobiti velika povecanja..ugodnije promatranje
Svjetlosni stozac je malog kuta,okulari imaju laksi posao,cak i jednostavni dvoelementni okulari daju vrlo dobru sliku

Nedostatci:
Dugacak tubus... koji je tezi za transport... a i njegova duzina uzrokuje velike momente sile na montazu,
pa je potrebna masivnija i skuplja montaza (izrazeno kod refraktora i newtoniana...kod katadioptera nije velika razlika)
manje vidno polje

Za promatranja deep sky objekata...velikih skupova te opcenito velika vidna polja i manja povecanja,
odabrat cemo brzi teleskop
malog F broja

Prednosti:
Manji tubus, moguca su velika vidna polja, bolji za fotografiranje

Nedostatci:
Mali F broj kod refraktora uzrokuje izrazenije kromatske aberacije, kod newtona i katadioptera 
trazi vece sekundarno zrcalo te s njime imamo manji kontrast, izrazenu komu i zahtjeva kompliciranije okulare


Kao dobar kompromis izmedju ova dva je teleskop sa F brojem 5.5 do 7... podjednako dobar za sve primjene






Tri različita tipa teleskopa s ISTIM promjerom objektiva/zrcala
Uočite razlike u dimenzijama tubusa i montaža

Slika prikazuje Newtonian teleskop na njemačkoj ekvatorijalnoj montazi (GEM) s obilježenim osnovnim dijelovima

Montaže za teleskope

az alt

Imamo dvije osnovne vrste : alt-az i ekvatorijalna


Na slici lijevo vidimo mali refraktor na alt az montaži. S ovom montažom teleskop je moguće pomicati po pravcu (azimutu) i visini (altitudi)
Posebna vrsta alt az montaže je Dobsonian montaža, specijalizirana za "nošenje" teleskopa Newtonovog tipa. Ovo je najčešća vrsta montaže u samogradnji.
Na slici desno vidimo Newtonian na njemačkoj ekvatorijalnoj montaži.
Ovakva montaža omogućuje automatsko praćenje objekata i astrofotografiju

EQ

Najpopularnije vrste ekvatorijalnih montaža

Fork Horseshoe Split-ring Njemačka

Sve ove montaze su varijacija na istu temu, prilagodjene odredjenoj vrsti (velicini) teleskopa. Zajednicko im je to da im je azimutalna os nagnuta tako da je paralelna s polarnom osi Zemlje. To omogucava jednostavno kompenziranje vrtnje Zemlje koje prilikom promatranja uzrokuje da objekt koji gledamo konstantno bjezi iz vidnog polja Ekvatorijalna montaza je nuzna za astrofotografiju i rad s vrlo velikom povecanjima, dok je za vizualni rad astronoma amatera dovoljna i Dobson montaza. Ekvatorijalna montaza takodjer zahtjeva precizno podesavanje kod postavljanja teleskopa dok je Dobsonian "plug n play" montaza :)

Montaze se mogu i motorizirati.
Jednostavna motorizacija ekvatorijalne montaze je kada se ugradi motor koji kompenzira Zemljinu vrtnju
....dok se trazenje objekata vrsi rucno.

Potpuna motorizacija se rijetko radi na ekvatorijalnim montazama
Ako na montazu postavite po motor za svaku os, njima upravlja racunalo koje u sebi ima bazu podataka s koordinatama gomile nebeskih objekata te je u stanju automatski pozicionirati teleskop na zadani objekt te pratiti ga... dobijemo GOTO montazu

To je prije samo desetak godina bila privilegija najvecih zvjezdarnica, dok danas mozete kupiti i 60 mm teleskop s kompjuteriziranom montazom, ili istu napraviti u samogradnji od starog racunala i motora izvadjenih iz floppy diskova

Home