Promatranje noćnog neba dalekozorom i teleskopom

Što je potrebno za promatranje?


Goli minimum su oči, dalekozor i planisfera je već puno bolje, a dalekozor, teleskop i dobre mape neba
(bilo klasične papirnate ili na prijenosnom računalu) je vec puna "ratna oprema"
 

Odakle je najbolje promatrati?

Idealno bi bilo na vrhu visoke planine, što dalje od izvora atmosferskih i svjetlosnih zagađenja, no na takva mjesta na žalost ne mozemo ići kad god poželimo.
Usred velikog grada promatranje je jako ograničeno... ostaju nam veliki planeti, Mjesec te svijetli otvoreni ili kuglasti skupovi....
Dodatni problemi u gradu su jake turbulencije atmosfere zbog velike količine topline koju tisuće zgrada , nebodera te ogromne asfaltne povrsine isijavaju, a ni atmosfera  nije najčistija zbog industrije, automobila itd....


Što je granična magnituda?

Ukratko... određivanje najtamnije zvijezde vidljive prostim okom. Na slici lijevo je zviježđe Mali Medvjed (lat Ursa Minor, skraceno UMi) sa označenim sjajem (magnitudom) određenih zvijezda.
(decimalne točke su izostavljene radi bolje čitljivosti)

Zvijezda magnitude 2.1 je svijetlija od zvijezde magnitude 5.4 npr, isto tako je objekt magnitude -1.5 svijetliji od objekta magnitude 2.1.
Golim okom u idealnim uvjetima možete vidjeti zvijezde do magnitude 6.8, kroz 50 mm dalekozor zvijezde magnitude 9.5, kroz 100 mm teleskop do 11.8 a kroz 200 mm teleskop sve do 13.3

Ako je pun Mjesec, ili ste blizu grada, granična magnituda moze biti npr. 3.2 a to znaci da nece biti lako pronaci i promatrati tamne galaksije i maglice...

Usporedimo mapu Malog Medvjeda s onom sto vidimo prostim okom na nebu.
Pronađite najtamniju zvijezdu s mape na nebu te pogledajte koje je magnitude.
Upravo ste odredili graničnu magnitudu


"Seeing"

Najbolje bi pojam "seeing" bilo prevesti kao vidljivost detalja. Određuju ga turbulencije u atmosferi, mirna atmosfera daje stabilnu i detaljnu sliku na velikim povećanjima.. a turbulentna atmosfera neoštru, "kuhajuću" s jako malo detalja.
Postoji sustav određivanja vrijednosti seeinga pomocu difrakcijskih prstenova vidljivih kroz teleskop oko zvijezda.... (Pickering seeing scale)no ovdje ćemo to pojednostavniti na dobar i loš
 

Evo dvije manipulirane fotografije Jupitera da otprilike prikažu o čemu se radi.
Slika lijevo prikazuje Jupiter na velikom povećanju, prilikom dobrog seeinga.

Slika je oštra, stabilna i s mnoštvom detalja. Za lošeg seeinga objekt koji se promatra je mutan, bez detalja i izgleda kao kad bi sliku slijeva bacili u lonac skoro proključale vode...
 

Zaključak:
Loša vrijednost granične magnitude (svijetla pozadina neba) znači da ce biti otežano ili onemogućeno promatranje tamnih deepsky objekata, a loš seeing ce ograničiti maksimalno upotrebljivo povećanje koje se koristi prilikom promatranja Mjeseca, planeta i dvojnih zvijezda

Na ilustraciji desno vidimo kolika je razlika u putu svjetlosti s nebeskog objekta do našeg teleskopa kroz zrak ako je usmjeren na 25 stupnjeva elevacije i ako je usmjeren u zenit.
Što manje zraka - bolji seeing!

Koristite tu razliku i promatrajte (naročito na velikim povećanjima)
 kada je objekt visoko na nebu.
Teleskop malog promjera je manje osjetljiv na seeing od velikog,
 a ako promatrate dalekozorom,  seeing vas ne treba zabrinjavati


Tehnike promatranja

Priprema promatrača i optičkih pomagala

Prije nego krenete....

Dobro obucite i sebe i optiku! Noću je hladno, zimi obavezno rukavice i kapa, ljeti dugi rukavi makar vam se čini da vam neće trebati. Dok promatrate, mirujete satima i vrlo ce vam brzo biti hladno ako se dobro ne obučete!
Opticki instrumenti ne vole prasinu i udarce.. zato ih dobro spakujte da se ne ostete.
Treba vam jos mala svjetiljka crvenog svjetla da mozete čitati mape, lakše rukovati opremom a da ne uništite noćni vid...
Također nije loše ponijeti sa sobom nešto za piti i grickati, nek se nađe
 
Kuda krenuti?

U mrak! Što manje svjetla oko vas, to bolje. Naravno..ako želite nesto nabrzinu pogledati... nije nužno voziti se 50 ili 100 kilometara.. no ako se planira ozbiljnije promatranje bilo bi dobro pronaći adekvatno mjesto.
Planinarski domovi su odlične lokacije. Daleko od svjetala i zagađenja, no s uređenom cestom, a u domu se može i prespavati ako se osjećate preumornim za voziti kuci...
Možda vi ili netko od prijatelja ima kuću na selu? Ruralne sredine nisu toliko zagađene kao gradovi...
 
Kad stignete.....

Treba pripremiti optiku i promatrača. Budite barem pola sata u mraku da vam se oči potpuno priviknu na mrak.
Sto se tiče pripremanja optike,oni s dalekozorima imaju najmanje posla,
izvadite dalekozor iz futrole, remen oko vrata i gotovo

Za teleskope je malo drugačije. Treba sastaviti i podesiti montažu, podesiti finderscope (trazioc)
provjeriti kolimaciju (vlasnici newtoniana) te ostaviti teleskop da se temperatura optike izjednači s temperaturom okoline.
Refraktori se brzo izjednače , za 5 do 10 minuta... newtoniani malo sporije...
od 15-20 minuta za male ... sve do sata za velike teleskope...
Vlasnici katadioptera cekaju najduže... u pravilu oko sata..čak i vise za velike instrumente.....

Ako pokušate promatrati kroz "vrući" teleskop na većim povećanjima.... dobit ćete isti efekt kao kod lošeg seeinga....
 
Pronalaženje objekata

Najlakše je pronaci objekte koje vidite golim okom. Mjesec, veliki planeti, veliki otvoreni skupovi.
Usmjerite teleskop na objekt s pomocu tražicoa i gotovo...
No kako pronaći npr. tamnu galaksiju koja se ne vidi prostim okom, a ne vidi se ni u tražiocu?
 
Starhopping (ili skakutanje po zvijezdama )
 

 

Želimo npr. promatrati galaksiju M101.


Prostim okom vidimo zvijezđe Velikog Medvjeda, no ne vidimo samu galaksiju jer je pretamna.


Ovako izgleda područje u blizini galaksije kroz tražioc.
Pogledajmo na karti gdje se nalazi galaksija M101.
Takodjer uočite da do same galaksije imamo "stazu" od tamnijih zvijezda od svijetle dvojne zvijezde Mizar - Alcor.
Postavimo Mizar- Alcor u srediste tražioca te idemo od zvijezde 1 do zvijezde 4 dok ne dođemo do same galaksije.(5)
Zadnji skok je malo teži za točno izvest , jer ne vidimo samu galaksiju u tražiocu.
No ako pogledamo kartu... vidimo da je razmak izmedju zvijezde označene sa 3 i 4 vrlo slican razmaku od zvijezde 4 do galaksije... Napravimo toliki pomak
 

Hint: Ako printate mape neba sa racunala, pazite da okrenete orijentaciju prema vasem traziocu i teleskopu.
Astronomski teleskopi najcesce imaju obrnutu sliku... slika je naopako i okrenuta s lijeva na desno.
Ako ste kupili zvjezdani atlas s ispravnom slikom, mozete si pomoci tako da stavite svoju crvenu svjetiljku ispod preklopljene stranice koju koristite... i atlas okrenite naglavce.
Tako ce te dobiti prikaz istovjetan s onim u teleskopu, s osvjetljenjem kroz papir

 

Averted vision (ili skrenuti pogled)

Teleskop je usmjeren tocno kamo treba, u fokuseru nam je okular najmanjeg povecanja...
no ne vidimo nista ... ili skoro nista?!?
Galaksija M101 je magnitude 7.4 i promjera gotovo kao puni Mjesec... kako to da je tako lose vidljiva?
Upravo zato sto je velikog prividnog promjera.... a magnituda od 7.4 je UKUPNI sjaj cijele galaksije.
Da se radi o zvijezdi iste magnitude... vrlo lako bi ju vidjeli u 30 mm traziocu, no posto je sjaj rasporedjen po velikoj povrsini
tesko je uociti objekt. M101 ima magnitudu povrsine (surface brighness) od samo 14!
Da bi vidjeli ovu galaksiju , imamo 2 mogucnosti:

1. kupiti VELIKI teleskop
2. malo prostudirat anatomiju ljudskog oka i posluziti se malim trikom

Roznica oka nije svuda ista. U sredini su osjetnici koji najbolje razlucuju detalje... no osjetnici koji su osjetljivi na razinu svjetla nalaze se oko sredista....
 

Slika lijevo otprilike odgovara onome sto bi vidjeli kroz 150 mm teleskop na malom povecanju ( oko 30x) ako usmjerimo pogled u srediste vidnog polja
Galaksija se jedva nazire...
Ako skrenemo pogled... npr u gornji desni kut vidnog polja... odjednom cemo galaksiju puno bolje vidjeti... slika koju vidimo bit ce i do dvostruko svijetlija od one gledane direktno u sredinu vidnog polja.
Oci su razlicite od osobe do osobe...pokusajte skrenuti pogled u razlicitim pravcima... vidite u kojem smjeru vam je oko najosjetljivije...

Takodjer pokusajte i s drugim okom... moguce je da vam jedno oko bolje reagira na na skretanje pogleda.
"Skreni pogled i vidjet ces dalje" (u Svemir)
Ovo vazi i za promatranje dalekozorom...
 

"UranoGeoMetrija"

Astronomska početnica za promatranje objekata izvan Sunčevog sustava
 


 
    
 

                                               
 

Prvi dio, objekti vidljivi dvogledom
 

Drugi dio, tamniji objekti
 
  Treći dio, još u izradi
 

Za čitanje .pdf dokumenata potreban je, npr. Adobe Reader.

 

Opasnosti na promatranjima

Sunce

Upozoravati kako je promatranje Sunca bez odgovarajućeg filtera jako opasno, očito nikad dovoljno.
No, u praksi, znaju se desiti nezgode jer :

1. Filter nije dobro učvršćen i ispadne s cijevi teleskopa

2. Dvogledima promatramo ptice i avione i ne pazimo kuda se kreću,  pa nam se zajedno s avionom ili jatom ptica i Sunce nađe u vidnom polju dvogleda
 
Mine

Kao po Murphy-jevom zakonu, najatraktivnije lokacije za astronomska promatranja u Hrvatskoj redovito su pune zaostalih mina iz rata. Nemojte ignorirati table "Oprez mine" i ne idite sami u nepoznata područja. Većina miniranih područja nije obilježena! Raspitajte se kod lokalnih žitelja o mjestu gdje namjeravate promatrati
 
Vukovi i ostale divlje zvijeri

Dalmatinska Zagora je puna vukova. Svaki dan čujete kako su nekome zaklali nekoliko ovaca ili psa čuvara. Isto tako, možete naletjeti i na vepra (desilo se meni, srećom, bio sam u autu). U Lici možete naići na medvjeda i na vukove. Usamljeni promatrač, zadubljen u svoj teleskop na otvorenoj livadi lak je pljen čoporu gladnih vukova. Najbolja "protumjera" je ići na promatranje u grupi, te imati sa sobom nekoliko petardi. Ni pas nije naodmet, nemora nužno biti velik, dovoljno je da vas upozori da se nešto približava. Ako ništa drugo, stignete na brzinu ući u auto, a vukovi će brzo shvatit da karte neba, ratkape i auspuh nisu bas hranjivi
 
Zmije

Od zmija su najugroženiji promatrači s standardnim dvogledima i malim teleskopima kada pješice idu na mjesto za promatranje, daleko u šumi ili planini. Oni s većim instrumentima redovno idu automobilima. Zmije se noću uvuku u svoje brloge i jazbine tako da su šanse da ćete stati na neku zaista minimalne. No zato treba biti oprezan po danu, kada se zmije sunčaju. I ovdje može biti presudno kretanje u grupi, te naravno neizostavni i obavezni  mobitel. Ako se krećete nepoznatim terenom, često "povirite" da li imate signal, jer bez njega vam mobitel nije od neke koristi.
 
Ozljede

Treba pažljivo odabrati mjesto za promatranje. Teren pun panjeva, grana ili velikog kamenja lako će vas koštati teškog pada i ozljede u mraku kad te prepreke više ne budete vidjeli.
Nedovršena kuća na vrh brda, s ravnom terasom čini se idealno mjesto, no pošto nema ograde, lako u mraku "precjenite" veličinu terase ili ravnog krova.

Isto tako, ne sjedajte preumorni za volan. Strastveni promatrači često ostavljaju i zadnji atom snage i koncentracije za vidjeti posljednja dva tri objekta za tu noć, ignorirajući činjenicu da još treba spakovati opremu i voziti doma 80 ili 110 kilometara.
 

Razbojnici

Kadar 1 : Mračni gradski park, 3 ujutro, oduševljeni ste kako M27 dobro izgleda a niste se vozili 50 km
Kadar 2 : Dvadesetak metara dalje, rezidentni narkomani sjede na klupi, a jedan od njih je došao na ideju kako bi vaš skupi teleskop lako bilo zamjeniti za nesto "dopa" a možda u novčaniku imate i dovoljno gotovine za gajbu "Žuje"
Kadar 3: ..................
 

Bonton na star-party-ima i javnim promatranjima

Star-party

Nema DJ-ja, nema velikog razglasa, ni go-go plesačica, ni gomile šarenih svjetala...no zato ima puno raznoraznih teleskopa i tamnog zvjezdanog neba
Star-party-je organiziraju uglavnom lokalna astronomska društva, te je ovo, u pravilu, zajedničko promatranje i druženje astronoma - amatera. Najčešće nije otvoreno za "javnost". Može biti i tradicionalni (npr Veliki JSP) koji se održava svake godine u otprilike isto vrijeme.

Ono što ne biste smjeli činiti ako se nađete na star-party-ju:

- Upotreba bilo kakvog izvora svjetlosti, osim ako je slab i tamnocrvene boje. U ovo spadaju i blicevi fotoaparata, zeleni laser pointeri, mobiteli, laptopi (osim u nightvision mode) te svjetla u kabini i prtljažniku automobila. Ako baš morate upotrijebiti bijelo svjetlo (npr ispao vam filter ili vijak u travu ili sl), upozorite ostale.

- Ne dirajte tuđi teleskop bez da pitate vlasnika. Astronomi su malo čudna sorta ljudi, ako vas vide da petljate po njihovom ljubimcu, doživjet će to kao da mu tučete dijete. U pravilu, nitko vam neće odbiti zamolbu "Mogu li pogledati?"

- Svi se vrte, razgovaraju, osim jednog, koji strpljivo, nepomično već 15 minuta promatra kroz guide okular... te nonstop klika po komandama za motore. To je astrofotograf koji radi dugu ekspoziciju i nemojte ga ometati, postavljati pitanja, svijetliti u njega i sl.... jer ćete mu upropastiti trud.

- Nemojte nametati "kulturno-zabavni" program.
Iako vam se možda čini da bi glazba doprinjela ambijentu, vaš ukus ne mora biti i ukus ostalih. Zamislite kako bi to izgledalo (tj na što bi zvučalo) kad bi iz svakog od 50 parkiranih automobila treštala drugačija glazba...

- Ne ostavljajte prazne boce, limenke, vrećice od čipsa i slično na mjestu star-party-ja. Svoje smeće ponesite sa sobom do kontejnera.